Brčko, grad u sjeveroistočnoj Bosni, leži na desnoj obali rijeke Save (pristanište) uz ušće Brke. Poljodjelsko je srediste istočnog dijela Bosanske Posavine i Semberije; okolica se ubraja među najveće proizvođače šljiva u BiH. U gradu se nalazi pravoslavna crkva iz 1864., "Bijela džamija" iz 1881., katolička crkva Presvetoga Srca Isusova iz 1883. i vijećnica u maurskom stilu iz 1892. (rad A. Witeka). Željezničkom prugom Brčko je povezano s Vinkovcima i tuzlanskim industrijsko-rudarskim područjem.

Brčko je kao naselje postojalo prije osmanlijskog osvajanja. Konačnom uspostavom osmanlijske vlasti, nakon pada Srebreničke banovine 1512., brčanska tvrđava i podgrađe počinju se širiti i postupno dobivaju gradsko obilježje. Još 1600. godine muslimanski džemat brojio je samo 35 kuća, a 1623. i 1674. spominje se rimokatolička župa. U Bečkom ratu 1683. - 1699. nakratko je oslobođeno, a Karlovačkim mirom 1699. vraćeno pod osmanlijsku vlast; nakon Austro-turskog rata (1716. - 1718.) ponovno je došlo pod austrijsku vlast, koja je ondje ostala do 1739., kada se Brčko našlo ponovno pod vlašću Osmanlija.

U tom nemirnom razdoblju grad je znatno stradao. Nakon 1739. obnavlja se pa je 1851. postao samostalnim kadilukom.

Brčko: Škola Sestara milosrdnica 1889. god.

Austrijski vicekonzulat premješten je iz Tuzle u Brčko 1865. Godine 1878. okupirala ga je austrougarska vojska, pa je do 31. prosinca 1879. bio pod vojnom upravom, a civilna vlast uspostavljena je 1. siječnja 1880. U agresiji na BiH srpske su snage tijekom svibnja i lipnja 1992. zauzele grad i sjeverni dio općine Brčko. U posljednjem ratu u BiH srpske su snage tijekom svibnja i lipnja 1992. zauzele grad i sjeverni dio općine Brčko.

Time su stvorile tzv. koridor .između zapadnog i istočnog dijela Republike Srpske (nastoje ga, proširiti ofenzivama u srpnju 1993. i travnju 1994), Nakon progona Bošnjaka i Hrvata (oko 70% općinskoga st. 1991) u Brčko se masovnije naseljavaju srpske izbjeglice.

Međunarodnom arbitražom odlučeno je 5. ožujka 1999. da Brčko postaje neutralni distrikt pod središnjom vlašću BiH i pod međunarodnim nadzorom s tri etnička dijela, a to je provedeno početkom ožujka 2000. godine.

Brčko: Nova pijaca oko 1900. god.

U izvješću provincijala fra Marijana Pavlovića, tj. bosanskih franjevaca fra Jure iz Neretve i fra PavIa Papića iz 1623. godine, navodi se da župa Brka pripada samostanu Gradovrh ili Gornja TuzIa.

U izvješću Svetoj Stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji, biskup fra Jeronim Lučić navodi da je 3. kolovoza 1638. uz rijeku Savu u Brčkom (Barcski) uz sudjelovanje sedam fratara krizmao 78 osoba. Biskup navodi da župa nema crkvu, a da je pod upravom samostana Gradovrh.

U izvješću iz 1650. godine (o pohodu Bosni između 1645. i 1650. godine) poslanom Svetom zboru za promidžbu vjere u Rim. biskup fra Marijan Maravić navodi da je u župi Brčki (Baricki) 20. srpnja 1649. krizmao 516 vjernika. Biskup fra Marijan Maravić navodi da je grad Brčko tada imao 150 turskih kuca i 3 džamije.

U izvješću iz 1675. godine (o kanonskom pohodu Bosni između 1672. i 1675. godine) dostavljenom Svetoj Stolici u Rim, biskup fra Nikola Olovčić-Ogramić navodi da je župa Brka (Barkae) 3. studenog 1674. godine imala 1926 katolika, a da je tada krizmao 874 vjernika i da župa nema crkvu.

Brčko: Stara župna crkva oko 1900. god.

Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću navodi da su župi Štrepci, godine 1742., pored ostalih pripadala i sljedeća mjesta: Brezovo Polje - 4 katoličke kuće i 23 katolika, a od toga je bilo 12 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 11 djece (nepričešćenih) te Donje Bodežište - 23 katoličke kuće i 154 katolika, a od toga su bile 103 odrasle osobe (koje se pričešćuju) 151 dijete (nepričešćeno).

Prema popisu biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine u župi Zovik između ostalih navode se i sljedeća mjesta: Brka (38 katoličkih kuća i 249 katolika, a od toga je bilo 165 odraslih osoba i 84 djece) te Omerbegovača i Dubravice (29 katoličkih kuća 1160 katolika, od toga je bilo 118 odraslih osoba i 42 djece).


Brčko: Župljani u hrvatskim katoličkim narodnim nošnjama sa župnikom 1900. god.

Župa Presvetoga Srca Isusova, Brčko

Današnja župa Brcko utemeljena je 1861. kao mjesna kapelanija odvajanjem od župe Zovik i od te godine vode se matične knjige. Prvotni zaštitnik župe bio je Sv. Mihovil arkanđel, a danas je Presveto Srce Isusovo. Sadašnja crkva blagoslovljena je 15, listopada 1933.

Časne Sestre milosrdnice u Brčkom su imale samostan te višu i nižu osnovu školu od 1886. do 1945. godine. Također su u razdoblju od 1939. do 1974. radile u mjesnoj bolnici. Osim njih, u župi Brčko su od 1958. da 1965. godine djelovale časne sestre Družbe služavki Malog lsusa.

Momak i djevojka u hrvatskoj katoličkoj nošnji iz 1941. god.

U razdoblju od 1906. do komunističke zabrane rada 1949. godine na području župe Brčko djelovala je podružnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak. Djelovanje Napretkove podružnice u Brčkom obnovljeno je 1991., a od 1993. godine podružnica djeluje pod nazivom Ravne-Brčko. Između dva rata u župi Brčko su, osim Napretka, djelovala i društva Hrvatski katolički orao i orlice.

Tijekom rata 1992. - 1995. katoličku crkvu u Brčkom ekstremni Srbi pogodili su hicem iz artiljerijskog oruđa. Poslije su crkvu i župnu kuću opljačkali i oštetili, a Hrvate katolike protjerali.

Župom upravlja dijecezanski (biskupijski) svećenik, a župi Presvetoga Srca Isusova u Brčkom danas pripadaju sljedeća naselja: Brčko, grad, Čađavac, Dizdaruša, Grčica i Gredice.

Katolička crkva i župni dvor oko 1925. god.

U Shematizmu Bosne Srebrene za 1864. godinu u kapelaniji Brčki spominju se sljedeća naselja: Brčki - 29 katoličkih obitelji sa 114 katolika. Bodežišta-dolnja (11, 83), Čađavac (10, 56), Dizdaruša (11,59) i Grčica (3, 20). Župa Brčki ta da je imala 64 katoličke obitelji.

U podacima iz 1870. godine nalazimo da je župa sv. Mihovila arkanđela Brčki ta da imala 5 naselja s 48 katoličkih obitelji i 54 bračna para.

Prema Shematizmu za 1877. godinu u kapelaniji Brčki nalazimo sljedeća naselja: Brčki - 30 katoličkih obitelji sa 108 katolika, Bodežišta-dolnja (10, 68), Bodežišta-gornja (32, 274), Čađavac (8, 33), Dizdaruša (1, 26) i Grčica (2,17). Župa Brčki tada je imala 83 katoličke obitelji i 113 bračnih parova.

Oltar u župnoj crkvi 1939. god.

U Imeniku klera i župa za 1885. godinu, a prema podacima iz 1884. u župi Brčki spominju se sijedeća naselja: Brčki (153 katolika) , Bjelina (406), Bodežišta-dolnja (82), Bodežišta-gornja (317), Čađavac (45), Dizdaruša (25) i Grčica (19 katolika).

U Imeniku klera i župa za 1910. godinu u župi Brčki nalazimo sljedeća naselja: Brčki (1350 katolika, 1700 pravoslavaca, 68 evangelika, 2900 muslimana i 200 židova), Brezovopolje (50 katolika, 70 pravoslavaca, 20 evangelika i 1000 muslimana), Brka (25 katolika, 50 pravoslavaca i 900 muslimana) , Gornja Bodežišta (490 katolika i 8 pravoslavaca), Gredice-Donja Bodežišta (133 katolika, 20 grkokatolika i 100 pravoslavaca), Čađavac (80 katolika, 12 pravoslavaca i 8 muslimana), Čelić (20 katolika, 60 pravoslavaca, 1584 muslimana i 2 Židova) i Dizdaruša (20 katolika, 35 pravoslavaca i 18 muslimana).

Procesija na blagdan Srca Isusova 1909. god.

U Shematizmu za 1932., a prema podacima iz 1931. godine, u župi Brčko spominju se sljedeća mjesta: Brčko (1681 katolik, 31 grkokatolik, 1860 pravoslavaca, 56 protestanata, 112 Židova i 4030 muslimana), Brezik (16 katolika, 16 grkokatolika i 389 pravoslavaca), Brka (41 katolika, 108 pravoslavaca i 1161 musliman), Brod (30 katolika, 6 grkokatolika, 21 pravoslavac, 17 protestanata i 226 muslimana), Čađavac (125 katolika i 20 pravoslavaca), Čelić (41 katolik, 35 pravoslavaca i 2091 musliman), Dizdaruša (70 katolika, 1 grkokatolik, 29 pravoslavaca i 17 muslimana), Omerbegovača (64 katolika, 9 pravoslavaca i 308 muslimana), Brezovo Polje (27 katolika, 123 pravoslavca i 1022 muslimana) , Donja Bodežišta (216 katolika, 1 grkokatolik, 120 pravoslavaca i 1 musliman), Pukiš (14 katolika, 14 grkokatolika i 248 pravoslavaca), Stanovi (9 katolika i 349 pravoslavaca).

Osim katolika, na području tadašnje župe Brcko 1931. godine bilo je ukupno 78 grkokatolika, 8595 pravoslavaca, 77 protestanata, 112 Zidova i 10 434 muslimana.

Shematizam za 1961. godinu, a s obzirom na podatke iz 1959., u župi Brčko navodi sljedeća mjesta: Brčko (850 katolika), Čađavac (171), Dizdaruša (55), Dubravica (171), Gredice (408) i Omerbegovača (57 katolika).

Prema podacima od 31. prosinca 2001. godine župa Brčko imala je 188 katoličkih obitelji. Broj katoličkih obitelji i katolika po naseljima bio je ovakav: Brcko, grad - 90 katoličkih obitelji sa 142 katolika, Čađavac - 6 katoličkih obitelji s 18 katolika, Dizdaruša - 25 katoličkih obitelji s 53 katolika, Grcica - 21 katolička obitelj s 42 katolika i Gredice - 46 katoličkih obitelji sa 134 katolika.

Ovakvo stanje broja katolika u župi Brcko posljedica je ratnih događanja od 1992 godine.


Oštećenja na župnoj crkvi nastala tijekom rata 1992. god.

Izvor: Knjiga - VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA POČETKOM TREĆEG TISUĆLJEĆA
Autor: Franjo Marić
Nakladnik: Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski